| Escajg za teletinu, 2003 Prostor (izmedju) ljubavi i sexa, Escajg za teletinu, VBZ, Zagreb 2003. Roman Escajg za teletinu u osnovi ispituje prostor (izmedju) ljubavi i sexa. Svaka od prica koje se preplicu u romanu bavi se drugim fenomenom, a sve skupa teku u dva vremenska toka. U prvom je junakinja,djevojcica od sest ili sedam godina, koja otkriva svijet. Rec“kurac” cula sam prvi put 1982. godine. Recenica je koja uvodi i u roman i u prva sexualna otkrica. Prica se razvija na dva plana. Na jednom, junakinja spoznaje znacenje rijeci koje konotiraju sex i u neku ruku osnovna seksualno-emocionalna znanja, a na drugom duhovito i neposredno pokazuje kako generalno kroz jezik ulazi u stvarnost i kako stvarnost ulazi u nju. U drugom vremenskom toku junakinja je dvadeset (i nesto godisnjakinja. Okosnica ovoga toka su odnosi medju generacijama, socijalnim i intektualnim skupinama i narocito spolovima. Svaka epizoda ili prica u jezgru ima neki epizodni lik ili vise njih koji su izvor pojedinih junakinjinih iskustava ili emocija. Price se naizmjenicno prekidaju i nastavljaju i na najneocekivanijim mjestima povezuju u romanesknu cjelinu. Tako se stvara dimenzija u tekstu koja govori o nacinu ili procesu u kojem se kreira sopstvena slika svijeta. Roman je napisan kao svjedocanstvo. U pojedinim epizodama zenska perspektiva je dominantna i uslovljena pripovjeda~em u prvom licu, dok se u drugim povlaci pred pricom. Uprkos svojoj viseslojnosti i kompoziciji roman se lako i brzo cita i definitivno tjera na razmisljanje. Knjizevni zurnal OMNIBUS Plagijat, 1997 Mileta Acimovic Ivkov: U "Plagijatu" (Integral, 1997) rec je o pricama koje su cvrsto ukorenjene u nasu svakodnevicu, a da pri tom ne pokazuju slabosti knjizevnih prvanaca jer nisu neveste kopije klasicne literature, niti hod za pomodnim trendovima pisane reci. Jelena Markovic se nadovezuje na tradiciju stvarnosne proze koju su inaugurisali Selenic, Savic i Dragoslav Mihailovic, koji je i duhovni mecena mlade autorke. Markoviceva slika zlo naseg smutnog doba kroz prikazivanje malih ljudi, njihovog sveta i duhovnih ponora. Ona docarava jedan prepoznatljiv ponor u kome mudrost i zlo obitavaju ruku pod ruku... Pred odlazak u kamin, 1994. RATKO CVIJETIC: Tematsko motivska raznovrsnost ovih prica svedoci da autor ume da posmatra i sagledava zivot i bogatstvo njegovih manifestacija, pa da od svega vidjenog i dozivljenog stvara pripovedacko tkivo za svoju prozu. Dozivljaj sveta Jelene Markovic originalan je i nije bukvalno prepisan iz zivota. Upravo Jelenina prva prica sadrzi osnovne elemnte njene autopoetike. I rec, kao i linija "treba da dise". "Ozivi je, udahni joj zivot, rodi je, stvori je. Kad to naucis-to pronadji sama u svom srcu" Sam naslov price "Pred odlazak u kamin" neobican je. Ali, kada procitamo pricu do kraja, videcemo da je rec o odnosu autora prema svom tekstu i prema cinu stvaranja uopste. Spaljivanje sopstvenog rukopisa je licni samoobracun, ali i psiholoska analiza stanja koje prethodi pojavi umetnickog dela. to je sumnja u stvoreno i simbolican obracun onih koji love, a uslovljeni su, kako je to u svom cuvenom paradoksu rekao Momcilo Nastasijevic. Prica "Srpska vila" izrasla je iz narodno predanja i epske pesme. ona ima u sebi elemente bajke. Srodna joj je prica "Suma", u kojoj decak spominje sumu kao nesto tajanstveno i mitsko. "Belka" je prica o seljaku Miloradu koji prodaje kravu nekom lekaru, pa je ovde uhvacen iskonki odnos seljaka prema kravi hraniteljici. Novo vreme donelo je nove obicaje, nove navike i novo stanje svesti, pretvorilo nam je, kako to duhovito jednom napisa M. Beckovic kuce u klanice. Lekar je sav u zurbi, kupuje kravu, cereci je da bi je konacno smestio u zamrzivac. "Cerga" je prica o surovom ciganskom zivotu, a prica "Do manarde i nazad" ima gorak socijalni ton. Siromasni studenti iz napustene i prljave mansarde, iako uvek u besparici placaju da im pozira siromasna devojka-koju ce za male pare gledati golu. na taj nacin oni razbijaju voju camotinju i bore se protiv otudjenog sveta u kome zive. A devojka od svoje zarade izdrzava sebe i svoju bolesnu majku. I u prici "Masalciceva 9" srecemo jo jednog usamljenika. Obudoveli i raskuceni starac stalno kupuje kruske u samoposluzi i odnosi ih susetki Simonovicki. Kruske su znak nostalgije za nekadasnjom porodicnom srecom, a mozda i znak potajne ljubavi prema novoj susetki ili beg od uklete samoce. Kratak pregled ovih prica navodi nas na zakljucak da je autoru stalo do istinke price, do dogadjaja, da prica mora da ima fabulu u tradicionalnom smislu ovog pojma. Dodue, pripovedacki postupak u pricama je razlicit. Nekada je to pripovedanje u trecem licu ("Belka", "Srpska vila"), a nekada u prvom licu, autor je narator, a ponekad i junak price koji se pripovedanjem samostvara. ("Goblen") U prici "Pred odlazak u kamin" pripovedacki postupak je najzanimljiviji i najkompleksniji: pisac price Stanislava, junaci iz njene price i licnosti iz zivota koje pisca okruzuju se mesaju, ulaze iz zivota u pricu i iz price ulaze u zivot. Istovremeno, sa vodjenjem price autor nastoji da svaka pripovetka ima svoju unutrasnju dramatiku. Vidljivo je naglasavanje dramskog zapleta, sukoba i raspleta koji je obicno propracen smrcu jednog od junaka pripovetke. Vredan napor je i autorkin napor da se junaci price reljefno opisu, a pogotovo da se naglase njihova psiholoska stanja. Plagijat, 1997. DRAGAN BOGUTOVIC: Posle zbirke pripovedaka "Pred odlazak u kamin" Jelena Markovic oglasila se knjigom prica "Plagijat", sa podnaslovom "Prepisano od zivota". Ove price spoj su tradicionalnog, sa savremenim i urbanim, price o ljudima koji ostaju pregazeni sopstvenom zudnjom ili tugom. Osnove price preuzete su iz zivota, s tim sto je na istinite dogadjaje svetlo baceno iz drugog ugla, i pokazano ono sto se obicno ne vidi na prvi pogled. Usred svojih tuznih ispovesti likovi ostaju zateceni pred saznanjem da ima jos strasnijih sudbina od njihovih, a neki od njih u potrazi za poredicnim korenima dozivljaju sudar sa sopstvenim usudom... Mirko Ikonic Plagijat, 1997 Jelena Markovic je, bez sumnje, najznacajnije ime koje se javilo u knjizevnosti uzickog kraja poslednjih godina. njene su price nagradjivane na knjizevnim konkursima jos dok je bila fjak uzicke gimnazije, a prva pripovedacka zbirka iz tog vremena (1994) "Pred odlazak u kamin" naisla je na lep prijem citalaca i knjezivne kritike. Tada je uoceno da je Uzice, napokon , dobilo dostojnig naslednika vec po malo zaboravljenog Milutina Uskokovica. I zaista, bile su to sasvim uspele pripovetke, cije su teme nacini razvijanja fabule i gradjenje likova potvrdjivali da je rec o inventivnom i vestom autoru koji se sasvim uspesno ukljucio u nasu postmodernu knjizevnost. Druga pripovedacka knjiga Jelene Markovic pojavila se nedavno pod naslovom "Plagijat (prepisano od zivota)" i ona, upravo potvrdjuje kako su bili u pravu oni koji su uocili njen pripovedacki dar i knjizevno umece, najavljujuci da njeno vreme tek dolazi. Knjiga "Plagijat" sastavljena je od dvanaest pripovedaka cija je tematika savremena i aktuelna, pa njen podnaslov "prepisano od zivota" i pored izvesne ironije deluje sasvim prikladno. Autor, dakle, polazi od prepoznatljive ovovremene stvarnosti, koju sa zavidnom stvaralackom lakocom transponuje iz stvarnosti u imaginarno i poetsko, gde zivotne istine, uglavnom nevesele, nekako prirodno i logicno prerastaju u prave simbole naseg onespokojavajuceg vremena. Stoga je tuga dominantno osecanje kojim se ostvaruje recepcija ove proze na onoj suptilnoj relaciji izmedju psiholoskog i lirskog, a sve to usredsredjeno na filozofiju fatalnog i tragicnog. dakle, rec je o modernom stvaralackom postupku koji se krije iza prividne lakoce i jednostavnosti pripovedanja, sto u krajnjem rezultira narocitu simboliku xivota, primerenu valjanom estetskom konceptu price. A u pricama su svojevrsne kreature zivota, koje cesto deluju i istinito i prepoznatljivo, upravo po toj tragici, koja gotovo da i nije individualna, vec opsta i sudbinska- u cemu bi trebalo traziti i univerzalnije znacenje ove cinjive proze. Osnovni tematski motivi ove knjige cesto su razvijeni u prave tematske komplekse koji uslovaljavaju slozenu pripovedacku kompoziciju, da podseca na romanesknu kocnepciju. Zapravo pripovetke "Novcic za Dunju i fontanu" i "Sretenov povratak u Slatinu" su po tematskomotivskom obilju pripovedacke gradje romani u malom, pa je steta sto je nametnuta pripovedacke gradje romani u malom, pa je steta sto je nametnuta pripovedacka forma uslovila nuzno sazimanje. Uvereni smo da ove dve price nagovestavaju buduceg romansijera. S obzirom da je osnovno vidjenje zivota u ovim pricama tragicno, onda je sasvim prirodno sto su najcesci i najizrazitiji motivi smrt i patnja u cijim korelacijama treba traziti iskljucivo estetski dozivljaj, a niposto odraz haoticne zivotne stvarnosti. tako u uvodnoj prici "Ugasena pec", iako je u osnovi anegdota o nastojanju seljaka Mikajla da dobije naslednika po svaku cenu, dominantna je patnja, odnosno tuga, nalik na onu cehovljevsku, koja je opet toliko zivotno uverljiva, da i pored humornih situacija deluje prilicno sumorno. na slican nacin je tematski konflikt resen u prici "Sretenov povratak u Slatinu", s tim sto je ovde tragika u traganju za identitetom, na kraju preobracena u finu nostalgiju. Autor je uspeo da pricu zaokruzi, i pored sirine tematskog zahvata koji je, kako rekosmo, prilicniji kakvom romanu nego li pripoveci.. Motiv mrti je dominantan u pripoveci "Greh", jednoj od najboljih u knjizi, gde je znalacki postavljena psiholoska kompleksnost decaka Pavla, a moderni i racionalni pripovedacki postupci, i narocito tragican rasplet- jasno pokazuju da je jelena Markovic zreo pripovedac kome polazi za rukom da surovu zivotnu zbilju prevede u gusto umetnicko tkanje dostojno velikih pripovedaca. A koliko ona poznaje zivot, cak i onaj seoski, najbolje pkazuju pripovetke "Ispovest duse u staroj kuci" i "Pred dolazak". Pored ostalog u ovim pricama uveden je autenticni jezik likova, sto pokazuje da autor i na lingvostilistickom planu uspesno ostvaruje svoju umetnicku koncepciju. Dve poslednje pripovetke u knjizi ("Laurika" i "Vreme za pocetnike") donoe nesto novo i nagovestavaju stvaralacki zaokret Jelene Markovic. Rec je o onom magijskom i transcendentnom, dakle van konkretnog iskustva, sto u ovu prozu pretezno tragiznog, uvodi i nesto vedrije tonove, a tako carolija price postaje nekako prisnija i meksa. I upravo to magijsko i nesvarno daje ovim pricama neko novo i dublje znacenje, a verujemo da je to uvod u nove stvaralacke poteze-mozda roman. Pred odlazak u kamin, 1994. PREDRAG DOGANDZIC: Zbirka pripovedaka "Pred odlazak u kamin" Jelene Markovic svojom znatnom tematskom razudjenoscu otkriva nastojanje da se kompleksna realnost sagleda i prikaze u nekim bitnim pojavnim oblicima: socijalnim, porodicnim, psiholoskim, moralnim i emotivnim. Pri tom se u postupku pokazuje spretno vodjenje fabulativnih tokova i lep smisao za gradjenje dramskih situacija u kojima se karakteri dejstvujucih licnosti reljefno ocrtavaju. Vidljiva je isto tako sposobnost za suptilnija psiholoska sencenja likova, kao i za inventivno poentiranje zapleta i sukoba. |
| REKLI SU… -komentari i kritike- |