U podnozju najvise hrvatske planine Dinare (Dinara-Sinjal 1831 m) sa sjeverne i Kozjaka (Bat 1206 m) s juzne strane, izmedu izvora Cetine na istoku i Krcica na zapadu, na 430-450 m/nv smjestilo se Kijevo.

Kijevo je dobilo ime po starohrvatskoj rijeci „kij", u prijevodu „bat", sto je i naziv obliznjeg najviseg vrha na Kozjaku.
Ovo je krsko podrucje s velikim brojem jama, spilja i pecina nastalih prodiranjem vode u pukotine vapnenackih stijena te njihovim nagrizanjem i urusavanjem.  Pretpostavlja se kako je, uslijed takvih pojava, ispod Kijeva nastao ogromni vodeni spremnik koji napaja vrela Cetine i Krke, rijeka koje su izvor zivota i opstanka stanovnistva dviju srednjodalmatinskih zupanija. Klima je submediteranska s ostrim zimama uz ucestale jake i hladne Bure; vrucim ljetnim mjesecima s malo ili nimalo kise; blagom jeseni; i vjecito cudljivim proljecem. Na ovom podrucju covjek je obitavao od davnina sto potvrduju nalazi u nekim istrazivanim pecinama. 

Iako najveci broj povjesnicara pretpostavlja kako se Stridon, rodno mjesto cuvenog Sv. Jeronima, nalazi negdje oko Zrinske gore neki su ga locirali na podrucje Kijeva. Crkva sv. Spasa, s najstarijim ocuvanim zvonikom u Hrvatskoj i jednim od najstarijih u evropskoj srednjovjekovnoj arhitekturi, nalazi se na vrelu Cetine, podrucju nekadasnje starohrvatske Vrhrike. Gradjena je za vrijeme kneza Branimira krajem 9. stoljeca, a njezin motiv ukrasava grb danasnje opcine Kijevo. Uz samu crkvu nalazi se najveca starohrvatska nekropola s istrazenih vise od tisucu grobova. Desetak kilometara od sredista Kijeva, na putu prema Unistima, nalazi se starohrvatska utvrda Glavas koju neki istrazivaci poistovjecuju s gradom Labom, sjedistem hrvatskih podbanova. Na brdascu Glavica, sa kojeg puca jedinstven pogled na Kijevo te najveci dio Vrlicke krajine, ponovno stoji uzdignuta crkva Sv. Mihovila, ponos i dika svakog Kijevljanca o cemu svjedoci i poznati hrvatski knjizevnik Dinko Simunovic koji je i sam dio svog zivota proveo u Kijevu. Nakon dolaska u 7. stoljecu, upravo na ovom prostoru, Hrvati stvorise jezgro svoje drzave i unatoc svim povijesnim nedacama opstase sve do danasnjih dana.